Od 2012. godine 1.070 državljana zemalja Zapadnog Balkana putovalo je kako bi živjelo i borilo se na teritorijima pod kontrolom terorističkih organizacija u Siriji i Iraku. Među njima je bilo otprilike 200 maloljetnih osoba u trenutku odlaska. Tokom godina, državljani zemalja Zapadnog Balkana dobili su još mnogo više djece u područjima zahvaćenim sukobima u Siriji i Iraku. Do kraja 2019. godine otprilike 485 osoba vratilo se svojim kućama, što Zapadni Balkan čini regijom s najvećom koncentracijom povratnika iz Sirije i Iraka u Europi. Još stotine osoba, uglavnom maloljetnika, i dalje su zatočene u neizvjesnim uslovima u Siriji, s neizvjesnim izgledima za repatrijaciju. Brojne zemlje se bore s tim što učiniti s državljanima koji su otputovali kako bi živjeli i borili se u takozvanom „kalifatu“ Islamske države (IS). Međutim, iskustvo i razumijevanje onoga što olakšava djelotvorno angažiranje u radu s povratnicima iz Sirije, posebno s djecom povratnicima, u početnoj je fazi. U ovoj bilješci o politici daju se preporuke o načinima pristupa rehabilitaciji i reintegraciji (RiR) djece povratnika na Zapadnom Balkanu uz kombiniranje nove dobre prakse s vodećim načelima konvencija, međunarodnih ugovora i protokola koji se fokusiraju na prava djece.

 

Suggested citation:

Shtuni, Adrian. Imperativ Reintegracije: Djeca Povratnici na Zapadni Balkan. Washington, D.C.: RESOLVE Network, 2021. https://doi.org/10.37805/pn2021.2.wb.