Nagli dolazak stotina tisuća migranata u Europsku uniju (EU) s Bliskog istoka, iz južne Azije i Afrike koji je počeo 2015. u mnogim se europskim zemljama poklopio s povećanjem potpore antiimigrantskoj retorici i krajnjoj desnici. Znatan broj tih migranata u EU je došao rutom koja je s vremenom postala poznata kao „Balkan Route” (Balkanska ruta), a riječ je o važnoj tranzitnoj kopnenoj ruti koja prolazi kroz zapadni Balkan. Međutim, ta je ruta 2016. službeno „zatvorena”, zbog čega su brojne osobe koje su pokušavale doći do Europe zapravo ostale zatočene na Balkanu. Na primjer, tijekom 2020. u svakom se trenutku unutar granica Srbije nalazilo oko 7.000 migranata i izbjeglica. Ta prisutnost migranata na Balkanu nije prošla nezapaženo, a u nekim je slučajevima čak i potaknula povećanu aktivnost i mobilizaciju aktera krajnje desnice koji se protive njihovoj prisutnosti u regiji. U okviru istraživanja te pojave, ovo je izvješće usmjereno na dinamiku migracija i na načine na koje na njih reagira krajnja desnica u Srbiji, jednoj od zemalja na „Balkan Route” (Balkanskoj ruti).

 

Suggested citation: 

Lažetić, Marina. Migracije, ekstremizam i opasne igre prebacivanja krivnje: nedavna zbivanja i razvoj događaja u Srbiji (sažetak). Washington, D.C.: RESOLVE Network, 2022. https://doi.org/10.37805/wb2021.1.